U četvrtak, 30. rujna 2021., u je u Saloči od zrcala Narodne knjižnice u Dubrovniku gospodin Stjepan Sučić održao predavanje na temu Hrvatskog proljeća. Tim predavanjem Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku obilježio je 50. obljetnicu hrvatskog proljeća. U uvodnom dijelu predavanja dugogodišnji potpredsjednik Matice hrvatske naglasio je da je Hrvatsko proljeće započelo puno prije 1971. godine. Naznake toga proljeća daju se naslutiti još u 19. stoljeću, istaknuo je predavač podsjetivši slušateljstvo na zauzetost Matice hrvatske na podizanju hrvatske književne i jezične kulture, kao i drugim umjetničkim oblicima iskazivanja hrvatskog nacionalnog identiteta. Predavač se zadržao na studentskom pokretu koji je započeo kasnih šezdesetih na hrvatskim sveučilištima, ponajprije zagrebačkom sveučilištu a koji se potom proširio i u sfere gospodarskog i političkog života u Hrvatskoj. Pokret nije imao za cilj stvaranje hrvatske države, ali je ostavio moćan utjecaj na njezin nastanak koji se dogodio tek početkom devedesetih godina 20. stoljeća. Hrvatsko proljeće bio je pokret koji je donio novu nadu. Za nastanak pokreta u vrijeme ograničenih komunikacijskih medija bili su prevažni susreti zagrebačkih studenata u zagrebačkim crkvama, poput crkve Ranjenog Isusa u središtu Zagreba gdje je propovijedi držao i svete mise slavio profesor Turčinović. Studenti su se okupljali i u crkvi Svete Katarine te u jezuitskoj crkvi u Palmotićevoj ulici. Na studentskim zborovima vodile su se rasprave koje su na skupštinama dovele u savez studenata Zagreba i Hrvatske novo vodstvo tih društvenih organizacija i nove mlade ljude koji su bili izabrani voljom većine studenata. Matica hrvatska svojim je knjigama, znanstvenim i stručnim skupovima, bogatim književnim priredbama nastojala prepoznati i odgovoriti na kulturne potrebe hrvatskog naroda. Da bi što bolje provela svoje programe, osnovala je Hrvatski tjeednik. Istaknuti novinar i urednik Hrvatskog tjednika bio je književnik i pjesnik Vlado Gotovac. Novo političko ozračje dovodi do toga da Sabor Republike Hravtske donosi Zakon o izgradnji 4 kapitalna objekta u kulturi: Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru, nove nacionalne i sveučilišne knjižnice i novog Državnog arhiva u Zagrebu. Novinsko izdavačko poduzeće Vjesnik nabavilo je novu modernu tiskaru. U vrlo visokim nakladama tiskan je Vjesnik u srijedu. Bilo je to vrijeme o ustavnim amandmanima. U raspravi o ustavnim amandmanima tražilo se da Republika Hravtska bude definirana kao država zasnovana na suverenosti naroda i samoupravljanju radničke klase. Vodstvo SKH tražilo je da se u Ustavu definira da je Republika Hrvatska zasnovana na suverenosti naroda i samoupravljanju radničke klase. Time se htjela postići i politička i ekonomska suverenost i zaaustaviti dominaciju saveznih banaka i reeksportera u Beogradu, prekinuti pljačku hrvatskih poduzeća i zaustaviti silno iseljavanje hrvatskih radnika u inozemstvo. Pokrenute su rasprave o bitnim pitanjima gospodarskog razvoja i prometnog povezivanja Hrvatske. Nakon sastanka SKJ u Karađorđevu početkom mjeseca studenog 1971. godine studentski pokret je ugašen a sva politička previranja u Hrvatskoj zaustavljena. Traumatizirano stanje koje je tada započelo u Hrvatskoj trajalo je gotovo sve do osnutka hrvatske države početkom devedesetih godina 20. stoljeća. Nad svim sudionicima pokreta započela je represija. Mnogi su od njih bili uhićeni, ispitivani na čudnim montiranim procesima već početkom 1972. godine i potomo suđivani na duge godine robijanja.
Gospodinu Sučiću tijekom njegova izlaganja pridružila se svojim opservacijama povezanim uz spomenuto vrijeme gospođa Mira Tecilazić Bašić koja je nazočila u saloči kao slušateljica. Izrazila je želju da posvjedoči što se zbivalo tijekom 1972. godine u sudnicama u Zagrebu i diljem Hrvatske. Kao mlada pripravnica u odvjetničkoj tvrtki Glavacki koja je pro bono branila čak šestoricu sudionika Hrvatskog proljeća, među njima i Stjepana Sučića. Posvjedočila je da su mnogi odvjetnici na sličan način branili svoje proljećarske štićenike.Istaknula je međutim da je bio i manji broj branitelja koji je radio protiv sudionika pokreta, nastoječi od njih samo izvući dodatne informacije kako bi što više ljudi bilo na listi osuđenika i kažnjenika. Posvjedočila je da si se za izmamljivanje iskaza služili nedopuštenim sredstvima i zlostavljali studente i sudionike pokreta. Publika u dvorani pridružila se tim raspravama se jedne i s druge strane sudišta u vrijeme Hrvatskog proljeća sudjelujući u njima živahnom i plodnom raspravom.