Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku započeo je svoja jesenska predavanja kratkim nizom pod nazivom ”Ima li znanost granice?”, a održao ih je genetičar, djelatnik Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, pročelnik Centra za proučavanje odnosa znanosti i regilije te dugogodišnji član Matice hrvatske, dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski. Gosta je predstavila nova predsjednica Ogranka Ivana Grkeš i zahvalila mu što se spremno odazvao na poziv Ogranka.
Prvo predavanje održano je u ponedjeljak, 2. listopada, pod nazivom Onesposobljavanja gena (tehnologije rekombinantne DNA). Predavač je okupljenoj publici na popularan način predstavio temeljne postavke tehnologije rekombinantne DNA (tj. genetičkog inžinjerstva) i mogućnosti kojima čovječanstvo može preustrojavati život. U posljednjem dijelu predavanja uslijedila su pitanja iz publike, među kojima i ona provokativna vezana za cjepiva protiv koronavirusa te mogućnosti povjerenja u znanost. Odgovarajući na postavljena pitanja Mitrikeski je naglasio da ”znanost nije pitanje vjere, već skepse.” U svakoj znanosti koriste se eksperimenti kao najvažnije pomagalo kojim se provjerava određena hipoteza, a potom se donose zaključci o potvrđivanju ili odbacivanju iste. Međutim, Mitrikeski ukazuje na to da ”razne ideologije zlorabe znanost za postizanje društvenih i političkih ciljeva”.
Drugo predavanje Smisao života održano je sljedećeg dana u prepunoj dvorani Ivana Pavla II. (Dubrovačka biskupija) što je dobar pokazatelj zainteresiranosti naših sugrađana za znanstvene teme i dublja promišljanja o zbilji. Ovo predavanje izloženo je na zabavan način i kroz akademsku prizmu povezujući najprije prirodoslovlje s humanizmom tj. biologiju sa filozofijom i teologijom. Predavanja su trajala više od 60 minuta, a nakon toga sudionici su imali priliku postavljati pitanja predavaču i sudjelovati u kratkoj raspravi.
Iskreno zahvaljujemo dr. sc. Petru Tomevu Mitrikeskom na spremnom odazivu i nadamo se opet nekom novom predavanju!
***
Petar Tomev Mitrikeski rođen je 1969. godine u Prilepu u Prespansko-pelagonijskoj biskupiji u Makedoniji u kršćanskoj obitelji makedonskih Bugara duže građanske tradicije. Diplomirao, magistrirao i doktorirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz područja molekularne genetike pod mentorstvom pokojnog prof. dr. sc. Zoran Zgaga (1956.-2011.). Djelatnik je Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te vanjski suradnik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje genetiku (Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju & Odsjek za psihologiju). Dugogodišnji je suradnik Instituta Ruđer Bošković (Zavod za molekularnu biologiju, Laboratorij za evolucijsku genetiku, istraživačka grupa dr. sc. Krunoslava Brčić-Kostića). Područja njegovog znanstvenog interesa su Genetika (molekularna genetika jednostaničnih organizama – rekombinacija i popravak DNA, genetička transformacija, populacijska genetika/genomika i kvantitativna genetika), Povijest i filozofija biologije te Odnos znanosti i kršćanstva.
Foto: privatne fotografije i Dulist/Ivan Pozniak