U Saloči od zrcala akademik Stjepan Damjanović, predsjednik Matice hrvatske održao je večeras 12. veljače predavanje, pred brojnom dubrovačkom publikom koju su činili poštovatelji i članovi Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, te veći broj dubrovačkih srednješkolaca i studenata, pod naslovom Glagoljična sastavnica hrvatske kulture. Vrsni jezikoslovac i odličan poznavatelj glagoljice i glagoljaštve, staroslavenskog i starohrvatskog jezika akademik Damjanović govori je o nastanku i začecima glagolice te o najstarijim spomenicima hrvatske pismenosti i književnosti pisanim glagoljicom, kao i o ulozi i djelovanju svećenika glagoljaša na području vjere, kulture i prosvjete u hrvatskom narodu.
Glagoljica kao liturgijsko pismo sačuvala je stare oblike hrvatskoga jezika u misalima i brevijarima, od najstarijih do onih tiskanih u 15. i 16. stoljeću. Glagoljica je služila kao pismo za sveopću uporabu: u crkvenim poučnim knjigama, u knjigama propovijedi, u molitvenicima i obrednicima, ali isto tako služila je u pravnim poslovima. Glagoljicom su pisani statuti, zakonici i oporuke, utvrđivale se granice među općinama. Glagoljica je pismo kojim je pisana hrvatska srednjevjekovna književnost: apokrifi, romani, poezija; glagoljični tekstovi doprinijeli su tome da se na hrvatskom tlu razvije bogata i raskošna hrvatska renesansna književnost, njihovi tragovi naziru se i suvremenom hrvatskom jeziku i u suvremenoj hrvatskoj književnosti.
Foto: Dubrovačke knjižnice
