Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku predstavio je sinoć novi broj svoga časopisa Dubrovnik 2-3/2018, dajući svoj prinos Danima kulturne baštine 2018. u Dubrovniku, pridružujući se programima u hrvatskim i europskim gradovima u obilježavanju Europske godine kulturne baštine.
U čitaonici Narodne knjižnice Grad časopis su predstavili Inge Belamarić, Davor Mojaš, Luko Paljetak i Ante Šoljić. Uvodno je okupljene, u ime organizatora, pozdravila predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku Slavica Stojan. Ante Šoljić je naglasio kako je časopis zanimljiv čitateljima svih profila, a prije svega pohvalio je uvodne tematske stranice posvećene 2000. obljetnici smrti Publija Ovidija Nazona s izborom autorskih tekstova, prijevoda i prepjeva „proslavljenog pjesnika nježnih stihova“. U ovom središnjem tematskom izboru objavljuju svoje prinose: Pavao Knezović, Neven Jovanović, Luko Paljetak, Slavica Stojan, Jadranka Bagarić, Inge Belamarić, Mario Kopić, Peter Sloterdijk (u prijevodu Dubravka Torjanca). Inge Belamarić nadahnuto je istaknula bitne tragove i sastavnice Ovidijeva života a akademik Luko Paljetak, koji je preveo Ovidijevo djelo Njega ženskog lica, zaključio je: „U ovoj svojoj knjizi, baš kao i u trećoj knjizi Umijeća ljubavi Ovidije je ženama dao na znanje da je biti lijepa njihovo neotuđivo pravo. A ono vrijedi i danas.“ Davor Mojaš ukratko je podsjetio na ostalo bogato i raznovrsno štivo novoj broja Dubrovnika. U rubrici Baština Stipe Nosić piše o Propovjedaonici crkve Male braće, inspiriran u reljefu oslikanim likom Marije Magdalene, svetice i zaštitnice ljekarnika. Joško Belamarić ispisuje povijest Biskupske palače u Dubrovniku, sada obnovljene, stručno i detaljno prateći njene mijene i važnost u životu stanovnika grada. Anamarija Žic otvara zanimljivu priču o Pokaznici kardinala Laudivija Zacchije iz Župne crkve sv. Andrije na Pilama. U rubrici Ogledi objavljena je korespodencija Mladena Machieda i talijanskog pisca Itala Calvina, pisma koja su Calvino i Machiedo razmjenjivali od 1968. do 1980. godine koje priredio Tvrtko Klarić. Slijedi zanimljiv esej Antuna Nodila Uhod u Dubrovnik. U rubrici Proza izbor je kratkih proza Pera Kvesića i Wernera Bergengruena. Objavljene su pjesme iz zbirke Gorka zora Luka Paljetka, zbirke koju je, čestitajući akademiku 75. rođendan, objavila Matica hrvatska u Dubrovniku s pogovorom Slavice Stojan, i koja je predstavljena u Sponzi u ozračju 69. Dubrovačkih ljetnih igara. Slijedi pooezija Robetta Creelyja Opća mjesta u prijevodu dubrovačkog prevoditelja i pjesnika Voja Šindolića. U prijevodu Pera Mioča može se pročitati poezija Juliana Kornhausera, zatim pjesme Nikole Šimića Tonina i Neda Domenika ilića. U rubrici Spomenar objavljen je tekst Vedrana Benića Marija od Poste – Vojnovićeva i stvarna. Zanimljiva spomenarska slika koja otvara neke neznane stranice i epizode stvaralaštva Iva Vojnovića, njegovog amblematskog Ekvinocija. Za razliku od Vlaha Slijepog koji je ostao lik u Vojnovićevoj drami ali koji je i igrao sabe u prvim uprizorenjima, Marija od Poste bila je drugačijeg usuda. Usprkos nagovorima, nije pristala biti Vlahova partnerica na sceni. U rubrici Album Ivan Viđen nudi nekoliko raritetnih fotografija i podsjeća na nastup Dubrovačkih trubadura na Euroviziji 1968. godine. Slijede osvrti na aktualnu književnu, izložbenu i izvedbenu produkcije dubrovačkih predznaka i Izvještaj o radu Zaklada Blaga djela u Dubrovniku 2017. godine te, na samom kraju, uspomene su na: Etu Rehak, Margit Cetinić i akademika Nenada Vekarića.
