Opis
Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku objavio je zbirku pripovjedaka čileanskog književnika hrvatskih korijena Antonija Skármete pod naslovom Sloboda kretanja (izvornik: ”Libertad de movimiento”, 2015.) u prijevodu hrvatske hispanistice Marte Tomić. Prevoditeljica Tomić napisala je i opširnu studiju o životu i djelu pisca. Antonio Skármeta pojavio se na književnom obzorju 6o-ih godina XX. st. kao jedan od predstavnika latinskoameričkog Post-booma i kao središnja figura generacije novisimos, književnika rođenih oko 1940. To su književnici na koje je utjecala Kubanska revolucija 1959., a sa suprotne strane bilo je to ustoličenje vojnih diktatura u južnim područjima Južne Amerike. Za razliku od pesimizma i zaokupljenosti transcendentalnim temama koje su odlikovale pisce poput Gabriela Gracie Marqueza i Marie Vargasa Ljose, Antonio Skármeta, ispunjen životnim optimizmom, udaljava se od formalnog svečanog akademizma i u književnost uvodi do tada zapostavljene teme kao što je mladost, buntovnost, senzualnost i metafizika tijela istaknula je autorica uvodne studije Marta Tomić.
Skármeta je romanopisac, pripovjedač, pisac scenarija za film i televiziju, prevoditelj, jedan od najistaknutijih čileanskih autora izvan domovine. On odbacuje ustaljene književne konvencije i priklanja se poetici trivijalnog i svakodnevnog, pri čemu glavnu riječ daje običnim anonimnim likovima, oživljujući nevidljive male živote stanovnika južnoameričkih velegradova. Prva književna ostvarenja su mu zbirke kratkih priča: Zanos 1967. i Gol na krovu 1969. Skármetino poetiziranje stvarnosti te lakoća kojom se služi i kojom osjeća zvučnost riječi imaju svoje korijene u posebnosti čileanske umjetničke i kulturne scene. U vrijeme njegova formiranja na čileanskoj i hispanoameričkoj literarnoj pozornici svijetlile su dvije pjesničke zvijezde: Pablo Neruda i Nicanor Parra. Neruda je usmjerio Skármetin put prema konkretnome i narodnom, a Parrin utjecaj vidljiv je u lucidnom humoru prema kojemu ništa ne treba uzimati ozbiljno. Skármetin humor uvijek je topao i ugodan, nikad agresivan. U njegovim pripovijetkama efekt smiješnog postiže autoironizacijom naglasila je prevoditeljica Tomić.
Rođen 1940. u Antofagasti, čileanskom gradu na sjeveru kao unuk hrvatskih iseljenika s otoka Brača, istaknuo se kao jedan od najvažnijih pisaca generacije čileanskih književnika 60-tih godina, čiji su neposredan, nepretenciozan stil i pjesnički jezični izričaj bitno utjecali na mlađe naraštaje čileanskih pisaca. Jedan od osnovnih motiva Skarmetine pripovjedne književnosti su likovi u prolazu, motiv koji je prisutan od njegovih prvih djela. Tako se roman Pjesnikova svadba (1999) može protumačiti kao kronika putovanja i dolaska dalmatinskih iseljenika u Čile početkom XX. stoljeća, a kratka priča Pepeljuga u San Franciscu, napisana 60-tih godina prošlog stoljeća, prepuna je sjećanja na iseljeničke pustolovine književnikove hrvatske bake i djeda. Premda u kratkim pričama zbirke Sloboda kretanja nema aluzija na hrvatsko podrijetlo, u svima je prisutan motiv puta, putovanja, prijelaza u druge zemlje, tema s kojom se Skármeta lako može poistovjetiti i koja bi, u autorovom kozmosu, trebala završiti ostvarenjem slobode.
Zbirka pripovijesti Sloboda kretanja/Libertad de movimiento 2015. nastala je nakon što je 2014. osvojio Državnu nagradu za književnost. Zbirka je sastavljena od 11 pripovijedaka koje se mogu podijeliti u 3 skupine. Prvoj pripadaju priče čiji su glavni akteri djeca i njihovi roditelji. Drugi dio predstavljaju priče čiji su likovi nestabilni i nezreli muškarci. Treću čine cinični muškarci vođeni zavišću i ljubomorom. Sve su priče povezane motivom putovanja, odlaska ili progona u druge zemlje čime je on stalno zaokupljeni vjerojatno i zbog toga što je rođen u obitelji doseljenika koji su početkom XX st. napustili Brač i emigrirali u Čile. Nakon državnog udara u Čileu 1973. Skármeta se pridružuje čileanskoj dijaspori i 15 godina boravi izvan domovine u Buenos Airesu a potom u Berlinu.
U ovim kratkim pričama, punima senzualnosti i erotizma, koje nose naslov Sloboda kretanja Skármeta vrlo senzibilno i s puno humora prodire u najtamnije kutove ljudskoga bića, mahom nerealiziranih muškaraca koji ne mogu naći smisao vlastite egzistencije.
Prevoditeljica ovih priča sa španjolskog jezika Marta Tomić, Splićanka, duboko je zaronila u prozu Antonija Skármete, nakon što je proučila sve njegove književne radove, proučila najvažnije odlike njegove književne estetike i osobno upoznala toga pisca. Knjiga se čita s lakoćom a senzualnost i erotizam Skármetinih junaka doživljava se vrlo intenzivno.
Knjigu Sloboda kretanja predstavila je predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku Slavica Stojan na književno-znanstvenoj manifestaciji ”Knjiga Mediterana” u Splitu u rujnu 2019. Krajem rujna održano je predstavljanje prijevoda u Santiagu u Čileu, u zgradi Fundación Cultural de Providencia u organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske u Čileu.
