U povodu Feste sv. Vlaha i Dana Grada 2021. Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku prikazao je predavanje dr. sc. Barbare Đurasović ”Život i djelovanje dubrovačkih kanonika Antuna Liepopilija i Joza Crnice”.
Kanonici Antun Liepopili i Jozo Crnica svojim su djelovanjem na prijelazu s 19. na 20. stoljeće ostavili značajan politički trag u jačanju identitetske osnove u potpunosti naslonjene na hrvatski nacionalni duh i katoličko nasljeđe Dubrovnika. Politički put obojica su započeli u Narodnoj stranci. Kanonik Liepopili (1848-1940), bio je domoljub, intelektualac i pripadnik klera, ali i aktivni sudionik gospodarskog te političkog života Dubrovnika. Već početkom 1890-tih uz Frana Supila kreće u organizaciju Stranke prava u Dubrovniku. Izdvaja se i kao glavni tvorac hrvatski osviještenog političkog lista Prava Crvena Hrvatska, a među brojnim funkcijama obavljao je i onu dopredsjednika uprave Dubrovačke hrvatske tiskare. Jedno od vodećih mjesta u Tiskari imao je i kanonik Jozo Crnica (1844-1919). Ovaj kontroverzni svećenik, narodnjak, također je bio poklonik pravaške politike i njihovog lista, a posebno je bio prozivan i napadan zbog prisnih veza s bečkim dvorom. Kanonika Crnicu može se okarakterizirati kao narodnjaka, pravaških ideoloških pogleda. Nije napustio Narodnu stranku, ali je prijateljski, svjetonazorski i poslovno bio prisno povezan s pripadnicima autohtonog dubrovačkog pravaškog pokreta. Za razliku od Liepopilia čija je rukopisna ostavština pohranjena u Državnom arhivu Dubrovnik, za kanonikom Jozom Crnicom nije ostalo pisanog traga. Uz arhivsku građu, rekonstrukcija njihovog djelovanja, političkih uvjerenja i ostvarenja većim je dijelom temeljena na analizi novinskih članaka objavljenih u dubrovačkim političkim listovima Crvenoj Hrvatskoj, Dubrovniku i Pravoj Crvenoj Hrvatskoj.