Održan književno-znanstveni skup „Književna, jezikoslovna i misionarska djelatnost franjevaca kroz povijest na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine“.

Dana 1. listopada 2026., u jubilarnoj godini sv. Franje Asiškoga, a povodom 800. obljetnice smrti sv. Franje, Odjel za književnost MH pod vodstvom Dubravke Brezak Stamać  organizirao je književno-znanstveni skup „Književna, jezikoslovna i misionarska djelatnost franjevaca kroz povijest na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine“.

Članica predsjedništva Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku i članica Glavnog odbora Matice hrvatske, dr. sc. Slavica Stojan prisustvovala je skupu izlaganjem pod nazivom „Rukopisni život „Osmana” u franjevačkom okrilju: Prijepis fra Lovra Cekinića iz 1731.“

O izlaganju: „Na pragu 200. obljetnice prvoga tiskanog izdanja Gundulićeva „Osmana” (Dubrovnik, 1826.), ovo izlaganje usredotočuje se na recepciju i transmisiju tog kanonskog djela hrvatske književnosti unutar franjevačke skriptorske tradicije. Predmet istraživanja je rukopisni prijepis „Osmana” što ga je dubrovački franjevac i leksikograf fra Lovro Cekinić (1692. – 1752.) izradio 1731. godine tijekom boravka u samostanu sv. Sabine na otočiću Daksi, a koji je danas sastavni dio njegova glasovitog zbornika „Kuljen” (Knjižnica samostana Male braće u Dubrovniku). Oslanjajući se na temeljni katalog rukopisa fra Mije Brleka (JAZU, 1952.), rad  analizira tekstološke i ambijentalne specifičnosti Cekinićeva prijepisa. Znanstvenu relevantnost ovoga rukopisa potvrđuje i činjenica da je upravo Cekinićev tekst iz 1731. poslužio kao temelj za prvo kritičko izdanje „Osmana” u redakciji Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (1877.). Kroz analizu ovoga slučaja, rad teži redefinirati ulogu franjevačkih prepisivača 18. stoljeća, prikazujući ih ne kao linearne kopiste, već kao kritičke priređivače i čuvare kontinuiteta hrvatske književne baštine.“

Scroll to Top