Održan književno-kulturni festival „Grad od riječi“ povodom 70. obljetnice djelovanja

U četvrtak, 10. listopada 2024. održalo se otvorenje književno-kulturnog festivala „Grad od riječi“ koji je Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku organizirao povodom 70. obljetnice djelovanja.

 

Moderatorica otvaranja, Mia Medvidović, pozdravila je okupljene te istaknula kako je kroz povijest bilo izazovnih trenutaka, no Ogranak je uvijek okupljao mlade književne i znanstvene talente, s posebnim naglaskom na svoju prepoznatljivu izdavačku djelatnost. Zamjenica gradonačelnika grada Dubrovnika, Jelka Tepšić, naglasila je važan doprinos Ogranka u očuvanju hrvatske baštine i pisane riječi, kako u Dubrovniku, tako i izvan granica Hrvatske. Istaknula je značaj ovakvih manifestacija u podizanju svijesti o važnosti pisane riječi te izrazila nadu da će 70 godina djelovanja Ogranka poslužiti kao dodatna motivacija za buduće projekte.

Članica Glavnog odbora Matice hrvatske, Slavica Stojan, također je održala govor, napomenuvši da je Dubrovnik uvijek bio snaga i inspiracija u očuvanju hrvatskog identiteta. Pohvalila je zajedništvo među ograncima Matice diljem Hrvatske, ali i u inozemstvu, opisujući ga kao čvrst zagrljaj koji pruža potporu i ohrabruje.

Predsjednica dubrovačkog ogranka Matice hrvatske, Ivana Grkeš, izrazila je zadovoljstvo što može otvoriti prvi festival “Grad od riječi” upravo u godini kada Dubrovnik obilježava 45. obljetnicu upisa povijesne jezgre na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Spomenula je značaj očuvanja naslijeđa prethodnika te naglasila važnost gradnje mostova prema budućnosti. Festivalom se želi naglasiti snaga pisane i izgovorene riječi te uloga kulture u oblikovanju društva. Cilj je da “Grad od riječi” postane tradicionalan događaj kojem se vesele sve generacije Dubrovčana.

Posebno je zahvalila Moniki Grdiši-Asić, članici predsjedništva dubrovačkog ogranka,  Andrei Oberan, članici dubrovačkog ogranka i Ani Rajić, voditeljici dubrovačkog ogranka na pomoći u organizaciji festivala. Na otvorenju su uručene zahvalnice za dugogodišnju suradnju i potporu, a primili su ih: Nikolina Pozniak (Ministarstvo kulture i medija), Danijela Glavić Miletić (Dubrovačko-neretvanska županija), Jelka Tepšić (Grad Dubrovnik), mons. Roko Glasnović (Dubrovačka biskupija), Slavica Stojan (Matica hrvatska), Vesna Miović (Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku), Mato Brautović (Sveučilište u Dubrovniku)  i Lucija Bjelokosić (Dubrovačke knjižnice Dubrovnik).

Nakon otvorenja, predstavljena je knjiga “Ruđer Bošković – znanstvenik, književnik i diplomat” autora Stipe Kutleše. O knjizi je uz autora govorio i recenzent Marito Mihovil Letica, koji je podsjetio na Boškovićevu svestranost i genijalnost, naglašavajući njegovu filozofiju prirode i znanstvena postignuća koja su nadmašila njegovu epohu. Kutleša je zaključio da Bošković još uvijek inspirira te da zaslužuje poštovanje ne samo u Dubrovniku, već i među svim Hrvatima.

 

U petak, 11. listopada 2024., održano je niz događanja. Jutarnji program započeo je predavanjem na temu “Medijska pismenost i kultura: Knjige, informacije i identitet”. Predavanje je vodio prof. dr. sc. Mato Brautović sa Sveučilišta u Dubrovniku. Predavač je istaknuo važnost medijske pismenosti kao ključnog alata za očuvanje kulturnog identiteta i borbu protiv širenja dezinformacija. Kultura oblikuje našu percepciju medijskih poruka i omogućuje razlikovanje autentične kulturne sadržaje od površnih prikaza. Također je naglašena važna uloga knjiga u očuvanju identiteta.

Dubrovački muzeji održali su predavanje “Brodovi na fotografijama i razglednicama od sredine 19. do sredine 20. stoljeća”, koje su vodili Ljerka Dunatov i Dino Lokas. Kroz bogatu zbirku radova posjetitelji su imali priliku doživjeti povijest pomorstva kroz slike i razglednice koje su prikazivale brodove iz prošlih stoljeća. Na istom događaju predstavljena je i zbirka “Moje Konavle – stare fotografije iz privatnih zbirki”.Viša kustosica Barbara Margaretić govorila je o jedinstvenim starim fotografijama koje je prikupila Katica Radić, nudeći uvid u povijest i tradiciju Konavala.

Dom Marina Držića predstavio je strip-izdanja Novele od Stanca i Dunda Maroja, kao i englesko izdanje “Old Stan or A Fool Fooled”. Predstavljanje su vodili Valerija Jurjević, kustosica ustanove i ravnatelj Nikša Matić, a posjetitelji su saznali više o inovativnom pristupu kojim se Držićevo djelo približava novim generacijama, posebice kroz obrazovnu vrijednost stripa, koji se već koristi u školskim udžbenicima.

Na događanju “Poetsko podne”, učenici dubrovačkih gimnazija pokazali su svoju ljubav prema poeziji. Glazbeni dio otvorile su učenice Klasične gimnazije: Ines Jerković (3. r.), Eva Baletić i Matea Karač (2. r.), koje su izvele Oliverovu “Cesaricu”, uz pratnju gitare Tare Petrokov (4. r.). Djevojke su izvele i “Hvalospjev ljubavi”, a Ines Jerković ih je pratila na klavijaturama.

Recitatori su se iskazali raznolikim poetskim repertoarom:

  • Opća gimnazija: Gabriel Lončar (2. r.) recitirao je Paljetkovu “Svu povijest”, Laura Jano (2. r.) “Evanđelje po Luki”, a Fani Daničić Gundulićevog “Điva Frana”.
  • Privatna gimnazija: Ivo Đuratović (4. r.) izveo je Paljetkovu “Dalmatinsku madonu”, dok je ravnatelj Tomislav Franušić recitirao Tadijanovićeve “Stihove na poklon”.
  • Biskupijska klasična gimnazija R. Boškovića: Marija Baraba (4. r.) recitirala je Szymborskinu “Život na licu mjesta”, Mihael Miloslavić (4. r.) Nazorov “Hrvatski jezik” i Dragojevićev “Brijeg”. Dora Vicelić (3. r.) izvela je Dragojevićevu “Eto recimo”, a Marina Prkačin (2. r.) Stjepana Licea “Ako ne volite, kako ćete saznati zašto dišete?”

 

Na kraju su se nekadašnje klasičarke Nikolina Vidić i Lucija Stahor pridružile recitalom Dragojevićeve “Čestitke” i Paljetkove “Stradun”.

 

Na kraju jutarnjeg dijela programa, Čitalački klub Sveučilišta u Dubrovniku organizirao je književni kviz pod nazivom KNJIZ, koji je na interaktivan način testirao znanje o književnosti putem Kahoot platforme. Sudionici su uživali u izazovu, a tri grupe s najviše bodova nagrađene su posebnim nagradama Sveučilišta.

Popodnevni dio programa otvorila je Renata Husinec, predsjednica OMH u Križevcima, s predavanjem pod naslovom “Riječ u križevačkom Ogranku Matice hrvatske i križevačko-dubrovačkim vezama.”  Tijekom predavanja, Husinec je istaknula značajnu povezanost između Križevaca i Dubrovnika, naglašavajući zajednički prostor, bogatu kršćansku baštinu i važnost hrvatske kulture. Publika je imala priliku čuti o velikim književnicima poput Marina Držića, Ivana Gundulića i Iva Vojnovića, koji je tijekom svog petogodišnjeg službovanja u Križevcima stvorio značajna djela, uključujući roman Ksanta i dramu Psyche. Posebno zanimljiv aspekt predavanja bio je fokus na Vojnovićeve ljubavne veze, koje su inspirirale njegovo stvaralaštvo, s naglaskom na romansu s Olgom pl. Kiepach i planirano vjenčanje s Martom Locatelli.

Ogranak Matice hrvatske u Grudama predstavio je Godišnjak OMH Grude Susreti 17 (2023.), pod uredništvom Marija Bušića, te knjigu pjesama Domosnovlje u verigama (2023.), posvećenu Zvonku Bušiću Taiku, priređenu od Mladena Vukovića, u izdanju Ogranaka Matice hrvatske Grude i Imotski. Na predstavljanju su sudjelovali Petar Majić, dipl.ing.agr., Mladen Vuković, novinar i književnik te Mario Bušić, predsjednik OMH  u Grudama. Godišnjak Susreti sadrži 360 stranica radova brojnih suradnika, uključujući učenike osnovnih i srednjih škola općine Grude, a grafički su ga uredile Andrijana Mlinarević-Cvetković i Edita Grubišić. Knjiga Domosnovlje u verigama, s 208 stranica domoljubnih pjesama i tekstova, također je grafički oblikovana od istih urednica, a tiskana u Grafotisku Grude.

Marija Mihaliček, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj, predstavila je izdanja Ogranka, uključujući: Crkvu sv. Ivana u sakralnoj baštini Prčanja, Olujni kompas (autor Željko Brguljan), Bokeški ljetopis 4., koji je zbornik sa znanstvene konferencije “Isprepleteni identiteti: Kotor, Dubrovnik i njihovo zaleđe u višestoljetnoj perspektivi”, Muljanski kantual (autor Don Robert Tonsati) i Kotorski zbornik – časopis za promociju kulturne, povijesne i prirodne baštine Boke kotorske. Ogranak je aktivan od 2017. godine, a predsjednica Mihaliček je s ponosom predstavila sva izdanja ovog mladog Ogranka.

Ogranak Matice hrvatske u Vukovaru predstavio je dva značajna izdanja na festivalu. Prvo je predstavljena  treća zbirka poezije Duh i voda, autora Petra Eleza, koja je objavljena 2022. godine. Petar Elez, potpredsjednik OMH u Vukovaru, podijelio je svoja promišljanja i inspiracije koje su ga vodile tijekom stvaranja ove zbirke te je posjetiteljima pročitao nekoliko pjesama iz zbirke. Nakon toga, Dubravko Duić Dunja predstavio je svoju knjigu „Tu gdje Slavonija namiguje na Srijem“.  Dubravko Duić, slikar, ilustrator knjiga i pjesnik, otkrio je detalje stvaranja knjige i posjetiteljima pročitao neke od svojih pjesama. S obzirom na bogatstvo kulturne baštine, predsjednica OMH u Vukovaru, Lidija Miletić, također je izrazila zadovoljstvo zbog sudjelovanja i potporu autorima. Ogranak je obnovio svoj rad 2003. godine.

Rade Kaštropil, bivši predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Blatu,  predstavio je četiri naslova koja istražuju bogatu kulturnu i povijesnu baštinu Blata. Knjiga “Blatska trpeza” autora Rade Kaštropila nudi jedinstven uvid u tradicionalna jela, slastice i običaje ovog kraja. “Zapisi o pasanim brimenima i čejadima” Franka Burmasa sadrže memoarske zapise na lokalnom govoru, čuvajući sjećanja na prošlost i svakodnevni život Blata. “Župa Blato u Vizitacijama papinskih vizitatora i korčulanskih biskupa 1560. – 1830.” don Bože Baničevića prikazuje povijesni i vjerski razvoj Blata kroz više od dva stoljeća. Na kraju, “Pejzaž moje duše” Milenke Sardelić predstavlja zbirku poezije koja izražava duboka osobna promišljanja o pejzažima duše. Uz predsjednika, odlomke iz predstavljenih djela čitale su Fanita Šeman, predstojnica viteškog udruženja Kumpanjija u Blatu, Adriana Šeparović i Nikolina Protić.

Član predsjedništva OMH u Metkoviću, Nikola Nogolica, profesor filozofije i komparativne književnosti, umirovljeni brigadir Hrvatske vojske predstavio je naslov “Matice, parice i mrtvar župe Sv. Ilije proroka u Metkoviću 1710.-1835., autora don Mata Brečića. Ova važna publikacija rezultat je istraživanja najstarijih matičnih knjiga rodne župe don Mate Brečića i donosi ključne informacije o povijesti Metkovića od 1734. do 1835. godine. Autor se fokusira na tzv. Male matice, paricu i mrtvar župe, nudeći dragocjene podatke o stanovništvu, povijesnim događajima, svećeničkim službama, kao i osobnim podacima kao što su imena, prezimena, kumovi i zanimanja. Ova knjiga značajno doprinosi istraživanju povijesti Metkovića i unapređuje naše razumijevanje lokalne kulturne baštine.

 

U subotu, 12. listopada 2024., u jutarnjem dijelu programa održano je predstavljanje slikovnice “Mala medicina”, autorice dr. Darije Ostojić i Misijane Brkić Milinković, izvršne urednice. Autorica  na jedinstven način približava medicinske pojmove djeci, a knjiga je nastala kao rezultat višegodišnjeg rada autorice na pisanju edukativnih članaka za časopis “Cvitak”, koji su sada uobličeni u ovoj slikovnici – leksikonu medicinskih pojmova za najmlađe. Nakon predstavljanja, mali posjetitelji sudjelovali su u radionici izrade straničnika, koju je vodila Monika Grdiša Asić, a posebno su uživali u kreativnom izražavanju. Knjiga je bogata ilustracijama doktorice Monike Galić, a dizajn potpisuje Kristian Ćupurdija. Ovaj projekt nastao je uz mnogo truda i timskog rada s ciljem da djeci uljepša učenje, probudi njihovu znatiželju i potakne ih na daljnje istraživanje svijeta oko sebe i u sebi. Ova slikovnica predstavlja izvrstan način da se djeci kroz zanimljive i poučne priče približe teme iz svijeta medicine, čime se istovremeno potiče njihova ljubav prema učenju.  Nakon radionice, autor i ilustrator Igor Jurilj, zajedno s predsjednicom Ogranka Ivanom Grkeš predstavili su slikovnicu “Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo”. Otkrio je kako je ova šarmantna priča nastala spontano – tijekom razgovora s Markom Purišićem (poznat kao Baby Lasagna). Slikovnica prati avanture Baby Lasagne i njegovog mačka Stipe, čiji sukob s čipkom na kauču rezultira hit pjesmom “Rim Tim Tagi Dim”, koja ih vodi od Dore sve do Eurosonga. Slikovnica donosi toplu priču o ljubavi, podršci i zajedništvu, a uz Stipu, u priči se pojavljuju i mačke Branka i Gertruda. Mali posjetitelji su imali priliku razgovarati s autorom o vlastitim ljubimcima, a nakon predstavljanja slikovnice sudjelovali su u kreativnoj radionici crtanja mačaka. Slikovnica je već osvojila srca ljubitelja mačaka i glazbe diljem zemlje, a sada i dubrovačke mališane. 

Popodnevni dio programa zadnjeg dana Festivala bio je ispunjen različitim događanjima. Među prvima, predsjednik Društva dubrovačkih pisaca, Boris Njavro i Vinko Rožić, tajnik održali su predavanje dubrovačkoj publici o izazovima s kojima se susreće izdavaštvo u Dubrovniku. Njavro se osvrnuo na ključne izazove s kojima se suočava izdavaštvo u Dubrovniku. Društvo dubrovačkih pisaca, osnovano 2009. godine, do danas je izdalo oko 100 knjiga, uglavnom djela dubrovačkih autora. Iako je u gradu prisutno 4-5 ozbiljnih izdavača, Njavro je istaknuo da je najveći problem nedostatak medijske pozornosti. Na predavanju je naglašeno kako autorima u manjim sredinama nedostaje podrška koja postoji u većim gradovima poput Zagreba, gdje mediji redovito prate i promoviraju autore. Lokalni izdavači također se suočavaju s financijskim izazovima, a jedan od glavnih problema je i suradnja s tiskarama. Zbog visokih troškova, Društvo dubrovačkih pisaca odlučilo je tiskati svoje knjige u Poljskoj, gdje su cijene povoljnije nego kod domaćih tiskara. Njavro je također pohvalio podršku lokalnih institucija, poput Narodne knjižnice, koja im je uvijek izlazila u susret u organizaciji događanja. No, unatoč pomoći, izdavački posao u Dubrovniku opisao je kao težak, gotovo “rudarski”, ističući da bez strasti prema knjigama ovaj posao ne bi bio održiv. Na kraju predavanja, Vinko Rožić osvrnuo se na važnost poštivanja autorovih želja prilikom dizajniranja knjiga te je pohvalio visoku kvalitetu pojedinih naslova koje je Društvo izdalo, napominjući da je suradnja s tiskarama ključno pitanje kada se radi o kvaliteti konačnog proizvoda.

Nakon predavanja Društva dubrovačkih pisaca, Tina Di Reda, konzervatorica i restauratorica u Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik, održala je predavanje o Dubrovačkim knjižnicama, s posebnim naglaskom na Znanstvenu knjižnicu Dubrovnik i njezine vrijedne zbirke. U svom izlaganju, Di Reda je predstavila bogatstvo lokalnih i nacionalnih povijesno-kulturnih zbirki koje se čuvaju u palači Bassegli-Kaboga. Nakon uvodnog pregleda knjižničnog fonda, naglasila je važnost očuvanja tih zbirki, kao i rad Odjela zaštite i restauracije građe, koji je započeo s radom krajem 2008. godine. Predavanje je također obuhvatilo konkretne konzervatorsko-restauratorske projekte, s posebnim osvrtom na odabrane projekte restauracije koji čuvaju kulturnu baštinu Dubrovnika.

U okviru kulturnog programa Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, povjesničar umjetnosti i član uredništva časopisa “Dubrovnik”, Ivan Viđen, održao je predavanje na temu “Od ogranka do Matice i obratno – povijest, struktura i djelatnost Matice hrvatske u Dubrovniku od 1954. do 2000.”. Viđen je pružio uvid u strukturu i djelovanje Matice kroz različite povijesne periode, ističući njen značaj za očuvanje kulturne baštine i promociju dubrovačkih književnika te njenu snažnu povezanost s gradom.

 

Matica hrvatska osnovana je 1842., no ideje o njenom osnivanju postojale su još od 1820-ih. Od prvog dana Matica je bila usko povezana s Dubrovnikom i njegovim kulturnim nasljeđem. Već prva knjiga koju je Matica tiskala bila je Gundulićev Osman 1843., što nije bilo slučajno s obzirom na važnost dubrovačkog književnog jezika za Ilirce i hrvatski narodni preporod.

Viđen je istaknuo kako je Matica hrvatska od samih početaka promicala tiskanje starih dubrovačkih pjesnika, kao i narodnih pjesama. Matica je širila svoje djelovanje kroz povjerenike, a među najvažnijima u Dubrovniku bio je Dragutin Pretner. Posebno se osvrnuo na razdoblje između dvaju svjetskih ratova, kada je osnovan pododbor Matice u Dubrovniku 1937., na čelu s dr. Ernestom Katićem. Nakon Drugog svjetskog rata, rad Matice bio je suspendiran, ali je obnovljen 1954., kada je Dubrovnik ponovno postao važan centar kulturnih aktivnosti, osobito kroz časopis Dubrovnik, koji je prvi put tiskan 1955. godine. Matica je također bila jedan od inicijatora podizanja spomenika Marinu Držiću i Franu Supilu te osnivanja Doma Marina Držića. Viđen je zaključio predavanje istaknuvši kako je Matica hrvatska oduvijek gledala na Dubrovnik kao na izvor hrvatske kulture, a dubrovački ogranak imao je ključnu ulogu u očuvanju baštine i razvoju kulturnog života grada.

Nakon povijesnog pregleda dubrovačkog Ogranka, Željko Andrijanić, novinar Večernjeg lista, predstavio je svoj književni prvijenac “Pisma iz vječnosti”. Na predstavljanju su, uz autora, sudjelovali Đorđe Obradović, docent, doktor znanosti s Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku i Ivana Grkeš, predsjednica dubrovačkog Ogranka koja je moderirala predstavljanje. Ivana Grkeš istaknula je kako je knjiga stigla poštom kao poklon Ogranku, što je dovelo do odluke da je predstave u sklopu festivala. “Radnja romana djelomično se odvija u Dubrovniku, što je dodatni razlog za ovu promociju,” naglasila je Grkeš, istaknuvši važnost podrške autorima koji su na početku svog stvaralačkog puta. Obradović je istaknuo emotivnu snagu romana, priznajući da ga je knjiga dirnula do suza. “Počeo sam plakati na desetoj stranici i nisam prestao do kraja. To je djelo koje u sebi skriva poeziju, a nadam se da će autor jednog dana objaviti i zbirku poezije,” rekao je Obradović, pohvalivši autorov stil i njegovu sposobnost da razotkrije duboke emocije kroz jednostavne trenutke. Željko Andrijanić je ispričao kako je roman nastajao kroz 17 godina. Počeo ga je pisati 2006. godine, kada je na pet stranica izložio priču o novinaru koji doživljava slom i odlučuje napustiti sve. S vremenom je radio u Večernjem listu, gdje je kao dopisnik iz Mostara paralelno razvijao svoj roman. 2015. godina bila je ključna jer je tražio izlaz iz novinarstva i otvorio kafić. Pri stvaranju lika u romanu surađivao je sa psihijatrom, a posebno je inspiraciju crpio iz osobnih iskustava poput gubitka susjede 2017. godine, što je utjecalo na razvoj priče. Roman je priveden kraju 2022. godine, a Andrijanić se zahvalio svima koji su ga podržali i onima koji će pročitati njegovu knjigu.

Književna tribina “Što te žulja?”, koja je održana kao završni događaj festivala “Grad od riječi”, okupila je autore koji su kroz razgovor s publikom podijelili što ih inspirira i potiče na pisanje. Na tribini su sudjelovali Danijela Crljen, Žarko Dragojević, Maro Mojaš, Barbara Klepić, Marija Lučić i Željko Andrijanić, a tribinu je vodila Ivana Grkeš. Grkeš je izrazila posebno zadovoljstvo zbog održavanja tribine, naglasivši kako ju uvijek zanima što potiče ljude da pišu te što ih “žulja”. “Okupljeni autori nemaju mnogo toga zajedničkog osim strasti prema pisanju”, izjavila je. Danijela Crljen, autorica romana Strah od kupine, podijelila je da piše jer je smeta nepravda. “Žuljaju me obiteljski odnosi, pitanje zašto mislimo da su naše odluke naše, a zapravo nisu.” Najavila je i svoj drugi roman, posve različit od prvog. Maro Mojaš je govorio o svojoj knjizi Smrt/Ljubav, naglasivši kako je izdavanje knjige iznimno intiman akt. Njegova knjiga je tek prva u planiranom serijalu od četiri djela, a nastavak najavljuje sljedeće godine. Žarko Dragojević, autor romana Prolaz na jugoistok, osvrnuo se na problem ubrzanog tempa života zbog kojeg mnogi ne stignu uživati u književnim i umjetničkim djelima. “Nažalost, više tražimo inspiraciju od tehnologije poput ChatGPT-a nego iz stvarne literature,” dodao je. Barbara Klepić, pjesnikinja i autorica zbirke Džepovi od marcipana, istaknula je koliko joj poezija znači kao osobni izraz. “To nije hrabrost, to je potreba. Pjesništvo je moj način da konzerviram iskustva.” Marija Lučić, autorica zbirke poezije Dubrovnik narančama ozaren, podijelila je kako je pisanje za nju oblik stvaranja i izražavanja dubokih emocija, dok je Željko Andrijanić izrazio zabrinutost zbog prekomjerne upotrebe tehnologije među mladima te izrazio nadu da će mladi autori podići kulturnu scenu na viši nivo.

 

Festival su financijski podržali Grad Dubrovnik, Ministarstvo kulture i medija, Dubrovačko-neretvanska županija, Turistička zajednica grada Dubrovnika, Otok Lokrum. Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku zahvaljuje svim podupirateljima, sudionicima, suradnicima i posjetiteljima koji su svojim prisustvom i doprinosom omogućili uspješan tijek festivala. Njihova podrška pomogla je u stvaranju novog kulturnog prostora u Dubrovniku, a dubrovački Ogranak se raduje budućim zajedničkim projektima i kulturnim inicijativama u “Gradu od riječi”.